Naziv projekta

OPTIMIZACIJA VIBRODIJAGNOSTI?KIH METODA I RAZVOJ ADAPTIVNOG DIJAGNOSTI?KOG SISTEMA ROTACIONIH MA�INA

Datum po?etka/ zavr�etka projekta

01.05.2019 - 01.05.2020.

Finansijer projekta

Ministarstvo za nau?notehnolo�ki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono dru�tvo RS

Odobreni iznos

7.000,00 KM

Rukovodilac projekta

prof. dr Ranko Antunovi?

?lanovi projektnog tima

1.���� Prof. dr Ranko Antunovi?, rukovodilac projekta

2.���� Prof. dr Neboj�a Radi?, ?lan

3.���� Doc. dr Dejan Jeremi?, ?lan

4.���� Vi�i asistent Nikola Vu?eti?, mr, ?lan

5.���� Vi�i asistent Aleksija ?uri?, ma, ?lan

Institucije zadu�ene za rad na projektu

Univerzitet u Isto?nom Sarajevu, Ma�inski fakultet

Kratak opis projekta

Upravljanje pripremom procesa odr�avanja i odr�avanjem� predstavlja jednu od� slo�enijih funkcija proizvodno-tehnolo�kih preduze?a. ?esto i nao?igled mali problem u radu procesno orjentisanih slo�enih proizvodnih sistema, kao �to je otkaz kliznog le�aja, mo�e da prouzrokuje duge zastoje u radu postrojenja koji obi?no rezultiraju velikim finansijskim tro�kovima u poslovanju preduze?a. Zbog toga se danas u svijetu posve?uje posebna� pa�nja usavr�avanju postupaka za predikciju otkaza tehni?kih sistema� i ma�inskih elemenata.

Neispravnosti u radu ma�inskog sistema karakteristi?nog za odre?enu grupu ma�ina, gdje se ma�ine mogu razvrstati u odre?ene grupe zavisno od nominalne snage pogona, broja obrtaja, izvedbe temelja i dr. Tako, npr. po standardu ISO 10.816 sve ma�ine su razvrstane u ?etiri klase i za svaku od tih klasa� date su preporuke za dopu�teni nivo vibracija, mjerna mjesta vibracija, na?in mjerenja i izbor mjernih parametara. Mogu?e je izvr�iti dalje spajanje odre?enih klasa ma�ina, uzimaju?i u obzir vjerovatno?u mogu?ih uzroka dinami?kog problema [1,2,3,4,5]. Parametri nadzorno-dijagnosti?kih sistema su posredne individualne veli?ine povezane sa strukturnim parametrima (vibracije, temperatura, zazor u le�aju, pritisak ulja i dr.) i nosioci su ta?nih informacija o tehni?kom stanju sistema. Parametri koji nose najvi�e informacija o stanju tehni?kog sistema svakako su parametri vibracija, pored njih tako?e su bitni i parametri pomijeranja, temperature, buke, strujni parametri, parametri ulja za podmazivanje i dr. [6,7,8,9,10].

Neposrednim nadzorom i dijagnosti?kom analizom stanja sa ta?no odre?enim dijagnosti?kim parametrima dobija se kvalitetan uvid o trenutnom stanju tehni?kog sistema, te se akcije odr�avanja sprovode kada je to stvarno potrebno. Na taj na?in mo�emo upravljati ma�inama i procesom u cjelini, �to rezultuje pove?anjem sigurnosti rada sistema, smanjenjem tro�kova u odr�avanju i pove?anjem profitabilnosti, �to je jedan od uslova za tr�i�no poslovanje [11-14].

Da bismo imali na raspolaganju potrebne podatke za dijagnosti?ku ocjenu i analizu stanja tehni?kog sistema, moraju postojati sistemi za sakupljanje svih relevantnih podataka. Taj sistem mora omogu?iti prikazivanje podataka u relevantnom obliku (formatu) iz kojih se donosi odluka o stanju ma�ine i preduzimaju odgovaraju?e akcije u odr�avanju. U ovakvim slu?ajevima vibrodijagnosti?ka analiza i monitoring su najpouzdanije metode tehni?ke dijagnostike [17-30].

Virtualni instrumenti imaju niz prednosti u odnosu na tradicionalne, a to se prije svega ogleda u boljoj iskori�?enosti ra?unarskih sistema, pove?anju produktivnosti u radu, boljoj vizuelizaciji i grafi?koj prezentaciji mjernih parametara i nadzornih sistema [27]. Primena fazi logike u dijagnostici je obra?ena u radovima autora: C. K. Mechefske, "Objective machinery fault diagnosis using fuzzy logic" [16,28], Van Tung Tran,� Bo-Suk Yang, �Machine fault diagnosis and condition prognosis using classification and regression trees and neuro-fuzzy inference systems� [15] i Fagang Zhao, Jin Chen, �Neuro-fuzzy Based Condition Prediction of Bearing Health�.

Cilj projekta

I faza istra�ivanja

Izbor optimalnog seta dijagnosti?kih parametara nadzora za sve grupe rotacionih ma�ina koje su u standardnoj upotrebi.

Funkcija postavljenog cilja je izbor parametara nadzorno-dijagnosti?kog sistema koji daje maksimalnu mogu?nost detekcije uzroka dinami?kog problema uz jednostavnost u kori�?enju i izvo?enju.

II faza istra�ivanja

Razvoj nadzorno-dijagnosti?kih sistema shodno izabranom dijagnosti?kom modelu primjenom koncepta virtualne instrumentacije uz kori�?enje fazi logike i neuronskih mre�a.

Virtualni instrumenti imaju niz prednosti u odnosu na tradicionalne, a to se, prije svega, ogleda u boljoj iskori�?enosti ra?unarskih sistema, pove?anju produktivnosti u radu, boljoj vizuelizaciji i grafi?koj prezentaciji mjernih parametara i nadzornih sistema.

III faza istra�ivanja

Povezivanje sa privrednim okru�enjem. Prezentovala bi se istra�ivanja i organizovali radni sastanci gdje bi bile sagledane mogu?nosti i odre?eni modaliteti, te saradnje.

IV faza istra�ivanja

Uporedna analiza i eksperimentalna validacija razvijenih nadzorno-dijagnosti?kih sistema.

U ovoj fazi istra�ivanja posmatra?e se realni industrijski objekti i izvr�i?e se analiza dobijenih rezultata iz razvijenih nadzorno-dijagnosti?kih sistema. Tako?e ?e se uraditi i uporedna analiza i vrednovanje dobijenih rezultata sa rezultatima ovakvih sistema vode?ih svjetskih kompanija.

Zna?aj projekta

U nau?nom smislu ovo istra�ivanje je doprinijelo iznala�enju novih metoda mjerenja, novih virtualnih struktura mjernih ure?aja i nadzornih dijagnosti?kih sistema, �to dovodi do produbljivanja znanja na polju mehatronike i tehni?ke dijagnostike. Tako?e je izvr�ena optimizacija vibrodijagnosti?kih metoda i ura?ena postavka adaptivnog nadzorno-dijagnosti?kog sistema za sve tipove rotacionih ma�ina koje su u standardnoj upotrebi.� Pouzdanost postavljenog modela vibrodijagnostike i potvrda postavljene hipoteze istra�ivanja potvr?ena je eksperimentalnim ispitivanjem na realnoj opremu u toku njihove same eksploatacije. Ostvareni rezultati istrazivanja prezentovani su na nau?nik konferencijama i u privrednim subjektima u okru�enju. Sigurno da ovo istra�ivanje doprinosi novim prilazima u odr�avanju industrijskih postrojenja sa ve?im koristenjem modernih dijagnostickih metoda i optimizaciji proizvodnih jedinica u cjelini, �to je jedan od preduslova za njihovo tr�i�no poslovanje.